Koji je izazov/ problem riješen? Zašto je važno da partnerstvo riješi problem?

Opći izazov: poboljšanje iskorištavanja silaže kukuruza u obrocima goveda, smanjenje broja debelih i slabih životinja u slobodnim stajama, te smanjenje količine ručnog rada na farmama.
Detaljan opis: Goveda u štali za slobodno uzgoj obično imaju slobodan pristup stolu za hranjenje. Kad poljoprivrednik dodaje stočnu hranu, veći broj krava okuplja se za stolom za hranjenje. Po činu, slabije životinje se povlače, a do izražaja dolaze jače životinje, što znači da jače životinje konzumiraju previše silaže od kukuruza i drugih visokoenergetskih komponenti obroka hrane. Kao rezultat, jedna trećina životinja u skupini obično je preslaba, a jedna trećina predebela. Obje skupine imaju manju proizvodnju mlijeka i reproduktivne probleme zbog konzumiranja neodgovarajućeg obroka hrane.
Optimalno uzgojene životinje imaju više mlijeka, bolja kvaliteta mlijeka, životinje doživljavaju manji stres… Optimalni omjer hrane rezultira boljim iskorištavanjem hrane, niže emisije stakleničkih plinova i manja potrošnja vode po jedinici proizvedenog mlijeka/mesa.
S kontroliranim procesom hranjenja, smanjuje se količina ručnog rada na farmi.

Kako ste riješili problem? (Ili ako je vaš praktični slučaj još u tijeku, kako rješavate problem?)

Poljoprivrednik, Alojz Ferlan, razmišljao o rješenju svog problema (veliki broj debelih krava s jedne i slabih krava s druge strane, ali najvažnije niska proizvodnja mlijeka). Došao je na ideju dati svakoj životinji vlastite nutritivne komponente. Već je imao elektronički automat za hranjenje vitaminima, minerali, i koncentrira, ali razmišljao je i o pojedinačnom hranjenju životinja kukuruznom silažom. Povezao se sa savjetnikom (Andrej Kastelic) te su se prijavili za projekt EIP. Nakon što je slovenska vlada dala mogućnost partnerstva, Alojz je imao nekoliko prezentacija, razgovarali s različitim ljudima, i podijelio svoje razmišljanje. Stvorio je skupinu ljudi, koji bi mu mogli pomoći u stvaranju automata za hranjenje silaže od kukuruza. Uz inovativno partnerstvo i uz financijsku potporu za europsko inovativno partnerstvo, počeo je stvarati automat za silažu kukuruza.
Ovo je tehnološka inovacija – novi način rješavanja problema u hranidbi kukuruzne silaže; do sada nije postojao sustav za hranjenje silaže kukuruza koji bi mogao staviti kukuruznu silažu pojedinačno za svaku kravu, ovisno o njegovim potrebama (proizvodnja mlijeka, faza laktacije, opće stanje životinje,…). Za optimalnu potrošnju i učinkovitost, osobito kad je silaža kukuruza ograničena, kukuruznu silažu treba davati pojedinačno, ovisno o potrebama pojedine životinje.

Koji su čimbenici uspjeha u rješavanju problema?

Iznad svega, činjenica da je poljoprivrednik po prirodi vrlo inovativan i motiviran, budući da je cijela ideja projekta bila njegova, ali bio je i vrlo angažiran te je neovisno tražio i birao partnere u projektu kako bi mu pomogao u realizaciji ideje. Podrška savjetodavne službe u poljoprivredi također je značajno pridonijela uspjehu, i poljoprivrednik i savjetnici bili su motivirani za sudjelovanje u projektu radi postizanja sljedećih ciljeva:
– veća proizvodnja mlijeka;
– racionalizacija rada;
– smanjenje negativnih utjecaja na okoliš.
Očekivani rezultati bit će prvenstveno korisni uzgajivačima, budući da primjerenija potrošnja kukuruzne silaže poboljšava proizvodni potencijal stada, što se odražava i na ekonomsku učinkovitost proizvodnje mlijeka. Očekuju se korisni učinci za cijeli lanac i potrošače, a time i za društvo u cjelini u pogledu svih aspekata održive poljoprivrede (dobrobiti životinja, ekonomsku učinkovitost, i okoliš).

Neočekivani neuspjesi, ako ijedan

Na početku uporabe automata za hranjenje, proizvodnja mlijeka se smanjila (to je uobičajen učinak pri promjeni obroka hrane), ali se kasnije povećalo optimizacijom hranjenja.

Naučene lekcije

Ako poljoprivrednik ima ideju i motivaciju, u stanju je stvoriti veliki automat za hranjenje od puno malih komponenti. Općenito, stvorio je automat, koje mogu hraniti tri krave u isto vrijeme, svaki u svom prostoru, zaštićen od drugih krava. Krave mogu dobiti šest različitih komponenti za hranjenje, jedan od njih je silaža kukuruza. Farmer je naučio kako koristiti podatke o mužnji za stvaranje optimalnog jelovnika za hranjenje krava, kako prenijeti podatke za automatizaciju i kako narediti automatsko hranjenje za hranjenje svake krave ponaosob. Shvatili smo da svaka krava mora imati mir u vrijeme hranjenja. Neke od jačih životinja prisilile su slabije da napuste automat za hranjenje, pa je farmer stvorio stražnja vrata za zaštitu krava koje se nalaze u automatu za hranjenje od drugih krava.

Kakvu ulogu savjetnik ili savjetodavna služba ima u praktičnom slučaju?

Savjetodavna usluga: izrada projektne dokumentacije, koordinacija projekta, pripremu izvješća, organizacija sastanaka, priprema prezentacija, potporu poljoprivredniku također u smislu poticanja početka provedbe na početku projekta… Savjetodavna služba vodeći je partner projekta.

Može li se vaš pristup prenijeti i/ili prilagoditi drugim inovacijskim izazovima i regijama?

Da

Procijenjena prenosivost na ljestvici od 1 Consulai_i2connect_Horizon2020+logo_1 5
(gdje 1 je lako i 5 vrlo teško)

2

Za razmjenu iskustva na dobroj praksi, molimo kontaktirajte Andreja Kastelića (andrej.kastelic[na]kgzs-zavodnm.si)